KUTAK ZA DADILJE

Članstvo

Imamo dvije kategorije članstva: redovno i podupiruće.

Redovni članovi su vlasnice/ci obrta koje/i se bave djelatnošću dadilje u vlastitom stambenom prostoru, iznajmljenom poslovnom prostoru, ili u stambenom prostoru roditelja. Redovno članstvo čine i dadilje koje rade kao druga ili pomoćna dadilja, te osobe koje se osposobljavaju ili su osposobljene za djelatnost dadilje.

Podupirući članovi su osobe i institucije koje podupiru naš rad i struku (roditelji, CZSS/OC, javne osobe, lokalne samouprave i dr.)

Dosadašnji doprinosi HUD-a:

  • Svojim prijedlozima, iskustvom i znanjem aktivno smo sudjelovali u oblikovanju Nacrta prijedloga Zakona o dadiljama i Pravilnika o uvjetima prostora te lobirali za legalizaciju rada dadilja.
  • Zalagali smo se da Program osposobljavanja za dadilje bude sadržajno jedinstven na području cijele Hrvatske
  • Kontinuirano surađujemo s mjerodavnim ministarstvima, lokalnim samoupravama i medijima promovirajući struku, dobru praksu obrta i dobrobiti ove vrste skrbi za djecu.
  • Svojim znanjem i iskustvom pomažemo svim novim dadiljama prilikom otvaranja obrta kao i kod rada postojećih.
  • Zalagali smo se i ostvarili oslobađanje obrta od PDV-a.
  • Pregovarali smo s lokalnim samoupravama o dobrobiti sufinanciranja ove djelatnosti kako bi roditelji koji koriste usluge dadilja obrtnica primali subvencije svojih općina i gradova.

Zašto se učlaniti?

Svojim članstvom pridružujete se velikom broju dadilja širom Hrvatske s kojima možete razmjenjivati iskustva i saznanja te dajete vitalan doprinos našem radu na promoviranju, podupiranju i predstavljanju struke.

Djelujemo kao nacionalna neprofitna strukovna organizacija i Vaše ulaganje i podupiranje našeg rada je ulaganje i podupiranje jače i bolje budućnosti za obrte dadilja i promoviranje struke.

 

Ostale dobrobiti članstva:

  • izvor smo informacija i podrška novim i postojećim obrtima,
  • objavljujemo tromjesečni bilten s najnovijim vijestima važnim za struku i sadržajima od interesa za dadilje,
  • kroz naš Forum za članove, koji je sastavni dio ove web stranice, povezujete se s ostalim profesionalnim dadiljama kao dodatni izvor podrške i savjetovanja,
  • osnažujemo članstvo za lobiranje na lokalnom nivou,
  • popusti za članstvo,
  • sudjelovanje na godišnjem Susretu dadilja obrtnica Hrvatske,
  • informacije o zakonskoj regulativi,
  • organizirana predavanja i stručna usavršavanja,
  • besplatno promoviranje vašeg obrta i oglašavanje na FB stranicama HUD-a.

Želite li postati članom HUD-a javite nam se na našu e-mail adresu: hrvatska.udruga.dadilja@gmail.com  i pošaljite nam ispunjenu pristupnicu koja se nalazi na našoj internet stranici.

Godišnju članarinu možete uplatiti na IBAN: HR9323400091110463285.

Česta pitanja

Sukladno Zakonu o dadiljama osoba koja želi postati dadilja treba ispuniti slijedeće uvjete:

  • ima poslovnu sposobnost
  • ima prebivalište, odnosno odobren boravak u Republici Hrvatskoj
  • ima opću zdravstvenu sposobnost za rad
  • nije pravomoćno osuđena niti se protiv nje vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 8. stavka 1. točke 4. Zakona o dadiljama
  • nema izrečenu sigurnosnu mjeru ili zaštitnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom nadležnog tijela, odnosno izrečenu mjeru za zaštitu prava i dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu
  • nema izrečenu prekršajno pravnu sankciju za nasilje u obitelji
  • poznaje hrvatski jezik i latinično pismo
  • ima najmanje srednjoškolsko obrazovanje
  • stručno je osposobljena za djelatnost dadilje
  • upisana je u Imenik dadilja koji se vodi kod nadležne Podružnice Obiteljski centar

 

Dadiljom mogu postati i odgojitelji/ce predškolske djece bez obveze pohađanja Programa osposobljavanje za poslove dadilje.

Dadilja stječe stručnu osposobljenost završavanjem Programa osposobljavanja za poslove dadilje (NN 89/13) koji provode ovlaštene ustanove za obrazovanje odraslih. To su najčešće pučko otvorena učilišta.

Program osposobljavanja obuhvaća 400 sati nastave, od toga 250 sati teorije i vježbi te 150 sati praktične nastave. Osposobljavanje obično traje između 3 i 4 mjeseca, ovisno o dinamici nastave.

Program osposobljavanja jedinstven je za cijelo područje Hrvatske, što znači da sva učilišta imaju isti sadržaj Programa koji je odobren od strane Ministarstva obrazovanja, te se upisuje u e-radnu knjižicu.

Osobe koje imaju završen studij predškolskog odgoja (odgojitelji/ce) i žele otvoriti obrt za čuvanje djece nisu dužne pohađati program stručnog osposobljavanja.

Ostali uvjeti su isti kao i za osobe koje su završile osposobljavanje za dadilje, kako je propisano Zakonom o dadiljama.

Sukladno Odluci o dijelu Programa osposobljavanja za poslove dadilje osobe koje imaju završenu 1., 2. ili 3. razinu visokog obrazovanja smjera: učiteljski, pedagoški, psihološki, edukacijsko-rehabilitacijski studij, studij socijalne pedagogije, studij logopedije, studij socijalnog rada i studij sestrinstva (NN 111/13) pohađaju samo dio programa koji se odnosi na pedagoške predmete te druge stručne sadržaje koji nisu bili obuhvaćeni predmetnim studijem, uključujući praktičnu nastavu.

Osobe koje završe osposobljavanje za dadilje mogu se legalno zaposliti kroz jednu od ovih opcija:

  • otvoriti obrt za djelatnost dadilje i raditi u svom domu ili u iznajmljenom poslovnom prostoru,
  • otvoriti obrt i raditi u domu roditelja,
  • biti zaposlene u obrtu kao druga dadilja,
  • biti zaposlene u dječjem vrtiću kao pomoćno osoblje u jaslicama.

Ako ste završili osposobljavanje za poslove dadilje ili ste odgojitelj/ica i želite otvoriti vlastiti obrt za čuvanje djece (obiteljsko čuvanje djece) – OČD,  prvi korak je upisati se u Imenik dadilja koji vode Centri za socijalnu skrb – Podružnica obiteljski centar u svakoj županiji.

Dokumentaciju, koja vam je potrebna za podnošenje zahtjeva, možete pronaći na stranicama Centra za socijalnu skrb kao i u Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra obrtnika koji obavljaju djelatnost dadilje, te obliku, sadržaju i načinu vođenja imenika dadilja i imenika pomoćnih dadilja (NN 96/13).

Između ostalog, zahtjevu treba priložiti potvrdu medicine rada da ste psihofizički zdravi i sposobni za rad s djecom i vođenje obrta.

U Imenik dadilja upisuju se sve dadilje koje su završile osposobljavanje za dadilje ili su odgojitelji/ce, bez obzira da li su vlasnice obrta ili rade kao druga dadilja u obrtu.

U Imenik pomoćnih dadilja upisuju se osobe koje su zaposlene kao pomoćne dadilje u obrtu.

U Registar dadilja upisuju se samo dadilje obrtnice, tj. vlasnice obrta za čuvanje djece. 

Imenike i Registar vodi Podružnica obiteljski centar pri vašoj županiji.

Zakon o dadiljama u članku 37. određuje da „jedinice lokalne i područne samouprave sudjeluju u sufinanciranju djelatnosti dadilje, na području svoje jedinice, sukladno svojim programima i odredbama posebnog propisa kojim je uređen djelokrug jedinica lokalne i područne samouprave“.

Kako to izgleda u praksi? Lokalne samouprave bi trebale postupati jednako prema svim roditeljima s predškolskom djecom bez obzira koji legalni vid skrbi odabrali za svoje dijete. Za sada je većina općina i gradova prepoznala važnost i dobrobiti obrta kako za djecu tako i za roditelje. No, ima i pojedinih gradova i općina koji još nisu donijeli odluku o sufinanciranju. Naglašavamo da se sufinanciraju roditelji i time lokalna samouprava pomaže mladim obiteljima na svom području. Dobar primjer je Grad Jastrebarsko koji je prvi u Hrvatskoj krenuo sufinancirati roditelje/obrte i s ponosom promovira obrte na svom području i čini sve da zadrži mlade roditelje. Grad Zagreb je također primjer dobre prakse te sufinancira roditelje čija djeca pohađaju OČD prema istom ključu kao i roditelje čija djeca borave u gradskim ili privatnim vrtićima.

Odgovor je – možete. Većina dadilja je koristila poticaje za samozapošljavanje koje dodjeljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Jedan od uvjeta je da ste nezaposleni.

Članci 15. i 16. Zakona o dadiljama određuju o kolikom broju djece dadilja može skrbiti i pod kojim uvjetima ovisno o kvadraturi prostora, radi li se o vlastitom stambenom ili iznajmljenom prostoru, imate li vlastite djece ili ne i dr.

Dadilja, ako radi sama, može istovremeno skrbiti o najviše šestero djece u dobi do navršenih 14 godina.

Ako obrtnik/ca zapošljava pomoćnu dadilju, i ima dovoljno velik prostor, može istovremeno skrbiti o dodatnih dvoje djece (osmero djece istovremeno), a ako zapošljava drugu dadilju ukupan broj djece o kojoj može istovremeno skrbiti je 12.

Ovdje treba obratiti pažnju na riječ „istovremeno“, što znači da čim jedno dijete ode kući, ili nije taj dan prisutno, na njegovo mjesto može doći drugo dijete – bilo da se radi o redovnoj ili povremenoj skrbi. Više o tome u odgovoru koji se tiče radnog vremena dadilje.

Dvanaest je maksimalan broj djece o kojem se u obrtima dadilja može istovremeno skrbiti bez obzira ako dadilja ima i veću površinu prostora od minimalne propisane Zakonom. Maksimalni broj djece je i dodatno naglašen u članku 16., stavak 6. Zakona o dadiljama.

Također, vodite računa da dadilja obrtnica mora neposredno raditi s djecom (ZoD članak 16., stavci 4. i 5.) i kada broj djece pređe 6 s njom istovremeno mora biti prisutna pomoćna ili druga dadilja.

Za detaljniji opis ključa po kojem se određuje maksimalni broj djece o kojem možete skrbiti proučite članke 15. i 16. Zakona o dadiljama, a čije odredbe se odnose i na vašu vlastitu djecu, djecu mlađu od godine dana i djecu s teškoćama u razvoju.

Članak 15., stavak 10. Zakona o dadiljama omogućuje da „kada se djelatnost dadilje obavlja u stambenom prostoru, djeca koja se u stambenom prostoru nalaze u posjetu u vremenu u kojem se obavlja djelatnost dadilje moraju biti u pratnji punoljetne osobe“.

Minimalni prostorni uvjeti su propisani Pravilnikom o uvjetima prostora, opremljenosti prostora odgovarajućom opremom i ostalim uvjetima za obavljanje djelatnosti dadilje (NN 74/13). Površina prostora koja služi za boravak, igru i spavanje djece mora imati najmanje 4m2 površine poda po djetetu.

Karakteristično je za ovu djelatnost da vlasnik/ca obrta neposredno radi s djecom, te uz sebe može zaposliti pomoćnu ili drugu dadilju.

Sukladno članku 16., stavcima 4. i 5. Zakona o dadiljama kada ukupan broj djece pređe 6 u vlastitom stambenom ili poslovnom prostoru istodobno s obrtnikom/com mora biti prisutna pomoćna ili osposobljena druga dadilja (ili odgojitelj/ica).

Dakle, odgovor na ovo pitanje je – ne. To nije u skladu s ovom strukom.

Zakon o dadiljama, članak 9., omogućuje obrtniku da zaposli pomoćnu dadilju, ako ta osoba zadovoljava uvjete propisane u članku 8. Zakona.

Pomoćna dadilja ne treba završiti osposobljavanje za dadilje i treba imati barem srednjoškolsko obrazovanje.

Članak 16., stavak 4. ZoD-a između ostalog propisuje da „….. zaposlena pomoćna dadilja …. mora biti prisutna u stambenom ili poslovnom prostoru istodobno s obrtnikom, u vremenu u kojem se u obavljanju djelatnosti dadilje ukupan broj djece iz čl.15., stavka 1. ovog Zakona povećava na način propisan stavkom 2. ovog članka“.

Drugim riječima, uz dadilju obrtnicu pomoćna dadilja je dužna biti prisutna dok god je broj djece veći od 6.

Pomoćna dadilja ne može raditi sama ili ostati sama s djecom.

Radite li sami i imate dovoljno velik prostor da možete skrbiti za više od šestero djece, te zapošljavate pomoćnu dadilju, tada se ukupan broj djece povećava za dvoje. Dakle, sveukupno osmero djece.

Imate li zaposlenu drugu dadilju i željeli bi zaposliti i pomoćnu dadilju vaš broj djece ostaje isti. Dvanaestero djece je maksimalan broj djece o kojoj se možete istovremeno skrbiti.

Registar dadilja vode Centri za socijalnu skrb, Podružnica obiteljski centar pri svakoj županiji. Njima se podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti dadilje. Mi ga u slobodnom govoru nazivamo „konačno rješenje“.

Zakon o dadiljama u članku 24. propisuje koje dokumente trebate priložiti zahtjevu za izdavanje rješenja.

Jedan od načina je da s roditeljima sklopite ugovor o radu, da vas oni prijave i plaćaju doprinose.

Drugi način je da sami otvorite obrt sukladno Zakonu o dadiljama. U tom slučaju za vas važe sve odredbe Zakona, osim onih koje se tiču prostornih uvjeta. Kao obrtnik/ca sami plaćate svoje doprinose.

Zakon o dadiljama (članak 15., stavak 2.) dozvoljava da dadilja obrtnica može istodobno skrbiti o jednom ili više djece toga roditelja. Članak 17. naglašava da poslove dadilje u stambenom prostoru roditelja može obavljati samo obrtnik, bez rada i pomoći druge osobe.

Lokalne samouprave koje sufinanciraju roditelje čija djeca borave u obrtima za čuvanje djece sufinanciraju i roditelje koji koriste usluge dadilje obrtnice koja skrbi o djetetu u domu roditelja.

Možete ako u blizini imate dječje igralište, park ili zelenu površinu do koje se može doći sigurnim putem i koje je sigurno za boravak djece, kako je navedeno u Pravilniku o uvjetima prostora.

Zakon o dadiljama propisuje da je dadilja obrtnica obvezna voditi sljedeću zbirku podataka: adresar djece, karticu za hitne slučajeve i ugovore s roditeljima.

Međutim, to je minimalna dokumentacija, a praksa je pokazala da dadilja obrtnica obično vodi cijeli niz druge dokumentacije od popisa prisutne djece do potpisanih dozvola roditelja za objavu fotografija djece i dr.

Dadilja obrtnik/ca nema određeno radno vrijeme, tj. može raditi i više od osam sati što joj je omogućeno Zakonom o obrtu.

Radno vrijeme obrta je fleksibilno i prilagođeno je potrebama roditelja što znači da dadilja može raditi u večernjim satima, tokom vikenda i praznika, u hitnim slučajevima kada je potrebna skrb preko noći (npr. kada je roditelj u bolnici i sl.). Obrtnik/ca sama određuje radno vrijeme obrta. U praksi većina obrta radi do deset sati dnevno.

Zapošljavaju li drugu ili pomoćnu dadilju s njom sklapaju ugovor o radu koji je obično na vrijeme od 4 do 8 sati dnevno. Radi li druga dadilja duže od 8 sati dnevno, obrtnik/ca joj je dužna platiti prekovremeni rad.

Da. To je još jedna karakteristika ove skrbi. Obrtnik/ca sama odlučuje želi li kuhati ili koristiti catering usluge. Dadilje koje skrbe o djeci u svom domu u većini slučajeva kuhaju na zadovoljstvo djece i roditelja.

Prostorni uvjeti za otvaranje djelatnosti dadilje određeni su Pravilnikom o uvjetima prostora, opremljenosti prostora odgovarajućom opremom i ostalim uvjetima za obavljanje djelatnosti dadilje (NN74/2013), te označavaju minimalne uvjete koji se trebaju ispuniti kako bi se dobilo rješenje. Površina prostora u kojem se skrbi o djeci treba biti najmanje 4m2 površine poda. U izračun te površine ulazi prostor koji služi za boravak, igru i spavanje djece. Dakle, hodnici, garderoba, kuhinja, kupaona, balkoni i vanjski prostor ne ulaze u tu kvadraturu.

Prostor treba biti funkcionalan na način da ima osiguran prostor za kuhanje, prostor za blagovanje, prostor za dnevni boravak, prostor za spavanje, prostor sanitarnog čvora i kupaonski prostor za održavanje osobne higijene.

Minimalni uvjeti za kuhinju i kupaonicu dodatno su navedeni u čl. 10. i 12. Pravilnik također određuje koje sigurnosne mjere trebaju biti poduzete kako bi prostor bio siguran za djecu, osnovne uvjete za sigurnost u vanjskom prostoru, na stepenicama i u blizini vodenih površina, te za opremljenost unutarnjeg i vanjskog prostora.

Rješenje o ispunjavanju prostornih uvjeta donosi nadležno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu. Konkretno, za Grad Zagreb to je Ured za obrazovanje, a u pojedinim županijama nadležno tijelo je Ured za gospodarstvo.

Troškovi otvaranja obrta različiti su za svaku osobu i ovise od nekih specifičnih faktora kao što su: troškovi za osposobljavanje; otvara li se obrt u vlastitom stambenom prostoru ili u iznajmljenom; treba li veća ili manja adaptacija prostora; vrsti opreme kojom će dadilja opremiti prostor. Tu su i administrativni troškovi, atesti, takse i sl.

Uvijek imajte na umu da su Pravilnikom propisani minimalni uvjeti, a kako će se posao razvijati tako ćete moći i dodavati opremu.

Ako prvo trebate proći osposobljavanje za dadilje, ili položiti razliku ispita, cijeli proces će trajati malo duže. Odgojiteljice će nakon upisa u Imenik dadilja moći odmah krenuti s planiranjem postupka registracije obrta, uređenjem prostora, dobivanjem rješenja, izradom zbirke podataka i planiranjem rada s djecom.

U većini županija imamo registrirane obrte dadilja pa proces otvaranja ide brže nego u onim županijama gdje ste prvi obrt za čuvanje djece. Udruga tada pomaže dadiljama da lakše prebrode cijeli proces. Ovisi i koliko dugo ćete čekati komisiju za prostorne uvjete. U prosijeku za svako potrebno rješenje obiteljskog centra i nadležnog tijela u županiji treba oko mjesec dana.

Vremenski period određuje i vaša prijava za dodjelu sredstava za samozapošljavanje pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. 

Naše dosadašnje iskustvo je pokazalo da, ovisno o pripremljenosti i informiranosti dadilje, postupak otvaranja obrta može trajati od 6 mjeseci do godinu dana, uzevši u obzir gore navedene faktore.

Prilikom izrade Zakona o dadiljama i Pravilnika o uvjetima prostora nije se točno znalo kako će primjena Zakona izgledati u praksi. No, Zakon je dovoljno dobar da omogući dadiljama legalan rad te da pruži roditeljima i djeci potrebnu sigurnost kroz poštivanje minimalnih uvjeta i nadzor.

HUD, kao strukovna udruga, se već godinama zalaže za jedinstvenu primjenu Zakona o dadiljama, i osobito Pravilnika o uvjetima prostora, u svim županijama. U zadnjih nekoliko godina uputili smo zamolbe i dopise mjerodavnom ministarstvu da dodatno pojasni i definira određene stavke u Pravilniku. Zahtjevi pojedinih tijela u županijama, čija uloga je izdavanje rješenja za zadovoljavanje prostornih uvjeta, se razlikuju od županije do županije – tj. imamo različita tumačenja minimalnih prostornih uvjeta. To se osobito odnosi na traženje pojedinih atesta i  određene dokumentacije koju traže djelatnici zaštite na radu tj. komisije.

Uočili smo i praksu koja nije u skladu s našom strukom, a to je da se na istoj adresi otvara dva ili više obrta. Zakon o dadiljama je vrlo jasan po pitanju maksimalnog broja djece, i po tom pitanju je u skladu sa zakonskom regulativom ostalih zemalja EU i svijeta. Boravkom dvije ili više grupe od 12 djece na jednoj adresi premašuje se broj maksimalno dozvoljene djece, bilo u unutrašnjem i/ili vanjskom prostoru. Mali broj djece u grupi i na jednom mjestu je zaštitni faktor ove skrbi te jedan od elemenata koji nas čini različitim od gradskih i privatnih vrtića. Često ćete čuti da koristimo i naziv „obiteljsko čuvanje djece“. Naziv „obiteljsko“ je dobio zbog toga jer omogućuje punoljetnim članovima obitelji da pomažu u obrtu i/ili da rade kao druga dadilja kada se djelatnost odvija u stambenom prostoru dadilje obrtnice. Roditelji izuzetno cijene OČD upravo zbog te karakteristike koja se gubi ako je na jednom mjestu nekoliko obrta i puno veći broj djece. Tada to više ne možemo zvati obrtima za čuvanje djece ili obiteljsko čuvanje djece.

Također smo uočili da se u praksi traže određene stvari koje smatramo dobrom praksom i zamolili smo da se i one uvrste u Pravilnik (npr. polaganje higijenskog minimuma).

Zakon o dadiljama, članak 19., stavak 2.,  propisuje da je obrtnik/ca u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju djelatnosti dadilje (bolest, trudnoća i dr.) dužan/na zaposliti dadilju koja će obavljati poslove dadilje za vrijeme privremene spriječenosti obrtnika poštujući ukupan broj djece propisan člankom 15.

Naravno, to se odnosi i na slučaj kada je druga zaposlena dadilja privremeno spriječena, te je dadilja obrtnica dužna pronaći zamjenu.

Nadalje, članak 19. kaže da je obrtnik/ca obvezan/na o tome obavijestiti roditelje i nadležni Obiteljski centar, s naznakom kako će se sukladno stavku 2. ovog članka, poslovi dadilje obavljati.

Sukladno Zakonu o dadiljama i Pravilniku o načinu provođenja nadzora nad obavljanjem djelatnosti dadilje (NN 96/13) za stručni nadzor obrta nadležan je Obiteljski centar. Redovni stručni nadzor provodi se sukladno godišnjem planu i programu koji utvrđuje nadležan ministar.

Izvanredan nadzor se provodi povodom prijave građana ili drugih zainteresiranih pravnih/fizičkih osoba ako je iz prijave razvidna opravdanost provođenja nadzora.

Ovlašteni stručni radnik Obiteljskog centra je dužan po završetku nadzora sastaviti zapisnik i dostaviti ga obrtniku/ci na uvid i potpis.

Više o nadzoru možete saznati u Pravilniku o načinu provođenja nadzora.

Djelatnost dadilje ne može se obavljati u stambenom ili poslovnom prostoru u kojem se pružaju usluge obiteljskog doma ili udomiteljstva (članak 12.).

Djelatnost se ne može obavljati u stambenom prostoru dadilje u kojem bi, zbog bolesti člana kućanstva, ili potrebe za skrbi člana obitelji, bilo ugroženo zdravlje ili drugi interesi djeteta, te ako su odnosi članova kućanstva koji žive u tom stambenom prostoru poremećeni (članak 11. ZoD).

Sukladno Programu osposobljavanja za poslove dadilje (NN89/2013) ustanova koja provodi osposobljavanje „osigurava izvođenje praktične nastave zaključivanjem ugovora o poslovnoj suradnji s ustanovama za socijalnu skrb (domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, centrima za odgoj i obrazovanje), zdravstvenim ustanovama, odgojno-obrazovnim ustanovama i obrtima dadilja: Dio praktične nastave u odgojno-obrazovnim ustanovama obavljat će se stručnim posjetama, a u zdravstvenim ustanovama u dječjim odjelima. Tijekom pohađanja praktične nastave polaznici vode dnevnik rada“. Praktična nastava sastoji se od 150 sati.

Kada je Program osposobljavanja dizajniran 2013. imali smo samo 3 obrta koja su mogla primiti buduće dadilje na praksu. DANAS je situacija drugačija s obzirom da imamo dovoljno obrta u kojima polaznici mogu obaviti praktičnu nastavu. U Programu i dalje stoji da u vrtiće možemo samo kao u „stručnu posjetu“. Iako se neki vrtići samovoljno odlučuju primiti polaznice na praksu (obično privatni vrtići).

Preporuka HUD-a polaznicama osposobljavanja je da kada god mogu praksu obave u jednom od OČD-a, osobito ako i same žele otvoriti obrt za poslove dadilje.

Za obavljanje prakse bit će vam potrebna sanitarna knjižica.

Potvrda liječnika opće prakse bit će vam potrebna za upis Programa osposobljavanja, a za upis u Imenik dadilja pri Podružnicama obiteljski centar bit će vam potrebna potvrda liječnika medicine rada da ste psiho-fizički sposobni za rad s djecom.

Male grupe, obiteljsko okruženje, fleksibilni radni sati i veća individualna posvećenost djeci je ono po čemu se ovaj vid skrbi razlikuje od ustanova, tj. dječjih vrtića. Zakon o dadiljama u članku 16., stavak 6. propisuje da se „u obavljanju djelatnosti dadilje u stambenom ili poslovnom prostoru može istovremeno čuvati, brinuti i skrbiti o najviše dvanaestero djece sukladno člancima 15. i 16.“ Ta odredba vrijedi (ili bi trebala) i kada su djeca u unutarnjem prostoru kuće ili stana i/ili kada borave vani na otvorenom. Ako se obrti nalaze na istoj adresi ili u istoj kući nedvojbeno dolazi do miješanja djece čiji broj je tada daleko veći od 12.

Nema primjera registracije 2 ili više obrta na jednoj adresi u zemljama EU i svijeta (pogledajte tablicu s primjerima drugih zemalja u rubrici O OBRTIMA). U svim zemljama to se podrazumijeva, a pojedine države su još dodatno zakonski zabranile takvo registriranje obrta. Ono što je uobičajeno za ovaj vid skrbi o djeci je da članovi obitelji rade zajedno, zato ga i nazivamo još „obiteljsko čuvanje djece“. Dadiljama koje žele imati veći broj djece na jednom mjestu ostaje opcija otvaranja privatnog vrtića.

Kao udruga koja predstavlja struku zalagali smo se tokom izrade Prijedloga Zakona o dadiljama da ne dođe do ovakve situacije i u tome nas je podržala Europska komisija. Očito je da ZoD nije dovoljno naglasio taj aspekt ove djelatnosti i na žalost u pojedinim županijama došlo je do slobodne interpretacije Zakona po principu „što nije zabranjeno – dozvoljeno je“ bez da se poštivala struka. No, ne možemo svojevoljno izmišljati pravila za struku iako shvaćamo da je ovo nova i vrlo mlada djelatnost u Hrvatskoj o kojoj još svi učimo.

Na taj način je stvorena „rupa u zakonu“ koja ne odražava našu djelatnost i kao predstavnici struke strogo se suprotstavljamo takvoj negativnoj praksi pri registriranju obrta za čuvanje djece i dodjelama rješenja za rad. Sa stavom struke upoznali smo mjerodavne institucije i nadležno ministarstvo koje se o ovome treba izjasniti.

Ponekad pritisak za smještajem djece dolazi i od samih roditelja, pa i lokalne samouprave, kada u općini nema dovoljno kapaciteta za smještaj predškolske djece dok roditelji rade. Rješenje je otvaranje novih obrta, ali ne na jednoj adresi.

Mišljenja smo ako se u pojedinim gradovima/mjestima izlazi iz okvira ZoD-a da je potrebno navesti opravdan, vjerodostojan i argumentiran razlog za takvo postupanje, te da dadilje i lokalna samouprava trebaju zatražiti mišljenje struke i obiteljskog centra, a ministar nadležan za socijalnu skrb trebao bi takvu iznimku odobriti. Pri tome bi se trebalo voditi računa da se odluke ne donose na štetu djece i kvalitete skrbi, te da lokalne iznimke ne postanu pravilo koje će narušiti identitet struke.

Zašto volim posao dadilje?

Posao dadilje za mene nije posao nego dio života mene i moje obitelji. Dani su mi dinamični i ispunjeni ljubavlju i veseljem.

Ponekad je zahtjevno, ali isključivo vezano uz „tehnički dio“. Sretna sam što mi je život donio mogućnost da budem dio odrastanja djece koja su boravila u mom obrtu, s njima sam i ja odrastala“.

Jasminka Pupovac-Safić, OČD „Maleni“, Matulji (vlasnica obrta od 2014.)
Zorica Šalić, OČD „Petar Pan“, Velika Gorica (vlasnica obrta od 2019.)

Dadilja obrtnica ima mnogo obveza prema obrtu i tu su svakodnevna planiranja za sljedeći dan. Da bi se što bolje posvetila dječici jako je bitna suradnja s roditeljima. U igri s djecom me najviše veseli kad čujem njihov smijeh. Kad ih poučavam, kad me pogledaju onim sumnjivim pogledom i kažu „teta ja to ne mogu/ne znam“. Veseli me što ih mogu potaknuti da vjeruju u sebe i svoje nove uspjehe. Ne mogu reći da je to samo moj posao – to je za mene druga obitelj. Ljubav prema djeci sam razvila kao majka, ponosna na svoje dvije kćeri.

Prije dvije godine, kada sam otvorila obrt za dnevnu skrb o djeci „Petar Pan“, nisam niti slutila da ću biti okružena s toliko ljubavi. Kada me dječica vide, obraduju se i poviknu „Moja teta Zovica“.“  

Skrb o djeci za mene predstavlja izazov, rast u svakom aspektu života i spoznaju da možemo svijet mijenjati na bolje. Svaka osoba koja radi s djecom na dnevnoj bazi preispituje svoje poglede na svijet oko nas. 

Rad s djecom nosi puno odgovornosti i traži puno energije i zalaganja na poslu te samim time i oblikuje nove ljude koji mijenjaju na bolje i samu zajednicu.

Ono što sam naučila igrajući se svaki dan s djecom je: koliko god knjiga pročitali, koliko godina školovanja imali u svojim nogama – kad ne znaš što i kako učiniti u nekoj situaciji pokušaj učiniti to IZ SRCA i gledaj što će se dogoditi. 

Možda ne prvi puta … možda ne iz drugog pokušaja … ali taj put je uvijek pravi put. 

Ja ga slijedim, živim i volim ovaj posao i planiram ga raditi jako dugo.

Idemo mijenjati svijet na bolje 💙 za svu djecu i za sve nas“.

Tajana Mišćević, OČD Sunac, Velika Gorica (vlasnica obrta od 2016.)
Anamarija Novosel, OČD Pikolino, Draganić (vlasnica obrta od 2017.)

Biti dadilja pruža osjećaj slobode i opuštenosti u kreiranju okoline koja potom djecu ‘poziva’ na istraživanje i igru. Naša zajednička igra vodi otkrivanju sakrivenih i meni već pomalo zaboravljenih ushita i čarolija. 

 

Rad u manjoj skupini, kao i mogućnost individualnog rada te prihvaćanje i shvaćanje unutarnjeg svijeta svakog djeteta ovdje je velika prednost. Omogućuje prihvaćanje emocija, pružanje utjehe, sigurnosti i ljubavi kada je to najpotrebnije. Tu su temelji za razvoj međusobnog poštovanja, prihvaćanja i uvažavanja različitosti. 

 

Učinilo me drugačijom osobom, jer u radu s malim ljudima velikog srca i još većih ideja i emocija preispitujem i mijenjam vlastite granice, uvjerenja i stavove – na bolje.”

Djeca su iskrena bića, puna ljubavi, željna učenja i pažnje, zato je rad s njima zabavan, pun smijeha, iznenađenja i novih izazova.

Kad radim s djecom osjećam se korisno jer zajedno s roditeljima produbljujem njihove spoznaje, učimo ih novim stvarima i sudjelujemo u njihovom rastu i razvoju od najranije dobi pa do polaska u školu. Iz dana u dan dijelimo suze i smijeh, lijepe i tužne trenutke, zajedno se igramo, grlimo, svađamo, zajedno rastemo.

Rad s djecom nosi i veliku odgovornost. Potrebno je puno strpljenja i razumijevanja, a najveće zadovoljstvo je kada uspijete svako dijete koje je individua za sebe, posebno sa svim svojim potencijalima, potrebama i željama, uklopiti u okolinu u kojoj se nalazi, vidjeti da je prihvaćeno, zdravo i sretno, da ste uspjeli stvoriti skupinu u kojoj uživate raditi i u kojoj su djeca zadovoljna i gdje se uvijek rado vraćaju“.

Danijela Jerković, OČD Bumbice, Zagreb (vlasnica obrta od 2015.)
Mara Kopić, OČD Zvjezdice, Zagreb (vlasnica obrta od 2014., prva registrirana dadilja u gradu Zagrebu)

Zašto baš posao dadilje? Dadilja sam sedam godina i radim u vlastitom obrtu za čuvanje djece.

Baviti se čuvanjem djece je izuzetno lijep, ali i odgovoran posao.

Dođu nam djeca koja uglavnom ne hodaju i koja tek počinju govoriti. Svjesni da su nam roditelji povjerili svoje najveće blago krećemo u višegodišnje druženje.

Od nesigurnog koraka dijete svakim danom uči i napreduje isprobavajući razne mogućnosti,  postaje sigurnije i sve više vjeruje u sebe.

Onda dođe završna priredba i rastanak. Gledate djecu koja vam odlaze i dok pokušavate održati završni govor u grlu vas guši knedla, a oči se pune suzama ponosa i tuge.

Pred očima vam lete slike svih tehnika uspavljivanja, smišljenih priča, izmišljenih recepata kojim pokušavate da im približite zdravu prehranu.

Prisjećate se provjeravanja toplih glavica dok vam na ramenu čekaju roditelje, odvikavanje od duda, pelena, igranja svih mogućih igara, prvih slova, brojeva.

Sjećate se postavljenih pitanja na koje ste imali odgovor kao i onih na koje ste morali naći odgovor. Tu je i slika ručka kada se sve oko vas počinje tresti i ljuljati, a vi ih pokušavate najmirnijim glasom izvesti van. Sjećate se uputa o potrebnom držanju rastojanja, a vi svaku ispruženu ruku uzimate bez straha i s ljubavlju.

Dok ih gledam na priredbi u njihovim očima vidim koliko sam im važna. U njima vidim rezultate svoga rada i shvatim po tko zna koji put da radim najljepši posao na svijetu. To je moj poziv, sretna sam što sam ga izabrala i dok god mogu želim se baviti ovim poslom“.

Bilo je to 1.2.1999. kada sam počela čuvati djevojčicu svoje poznanice uz svoje dvoje djece. Uskoro sam postala „spas“ prijateljicama. U travnju je već bilo četvero djece plus dvoje moje djece. Zanimanje dadilje koje sam prihvatila ne znajući da će to biti moje zanimanje za cijeli život i koje ne bi mijenjala ni za što na svijetu.

Te male suzne i tužne okice kada dođu, jer mama treba ići na posao, i koje uspijem razveseliti, nasmijati i odagnati tugu i strah. Kada dijete veselo trči u moj zagrljaj – neprocjenjivo!

Kad nakon nekog vremena, godina, dođe dijete koje sam čuvala, sada već đak, student ili odrastao mlad čovjek i poželi ponovo tvoj zagrljaj – na trenutak biti ponovo onaj mali – riječi nisu potrebne. To mi daje snagu, veselje i radost za daljnji rad.“

Ljiljana Frdelja, OČD „Dadilja teta Ljilja“, Jastrebarsko (vlasnica obrta od 2013. – jedna od dvije prve registrirane dadilje u Hrvatskoj)

Iskustvo u otvaranju obrta za obavljanje djelatnosti dadilje u DOMU RODITELJA

Na zadnjoj godini diplomskog studija neformalno sam počela čuvati jedno dijete. Ne samo da sam zavoljela to dijete, nego sam zavoljela i taj posao, koji čak ne bih nazvala poslom, nego više poslanjem. Shvatila sam da sam cijeli život okružena djecom i da sam volontirala uvijek u nekoj organizaciji koja ima veze s djecom. Zbog tih razloga i uz poticaje roditelja, obitelji i prijatelja odlučila sam se na otvaranje svog vlastitog obrta za čuvanje djece u njihovom domu, odnosno domu njih i njihovih roditelja.

Jedino što me bilo strah je koliko je taj posao isplativ budući da ću sama sebi morati plaćati doprinose i porez. Bila sam jako sretna kad sam saznala da je taj posao ipak isplativ budući da ja kao dadilja obrtnica sama formiram ekonomsku cijenu svoje usluge i uz to Grad Zagreb sufinancira roditelja, odnosno djelatnost dadilje svaki mjesec.

 

Odlučila sam se za početak na ovakav način  skrbi o djetetu i zbog manje papirologije i dokumentacije, ali i zbog velike potrebe za ovakvim načinom skrbi o djetetu kada roditelj želi da njegovo dijete bude u sigurnosti i toplini svog doma dok ne bude spremno za vrtić. Pokazalo se da je otvaranje ovog obrta “win-win” situacija. Roditelji su oduševljeni jer njihovo dijete čuva certificirana dadilja kojoj je to primarni posao, a ne studentski ili umirovljenički, što im daje dodatnu sigurnost u vezi kvalitete usluge, ali i vremenskog perioda čuvanja djeteta, a s druge strane ja mogu raditi posao koji volim i još uz njega i pristojno živjeti.

Na kraju želim zahvaliti gospođi Vesnici Rašić jer mi je velika pomoć i podrška u ovoj mojoj priči i veselim se svojim budućim kolegicama i Vašim pričama. Samo hrabro i bit će sve dobro, a kako i ne bi bilo kad imamo najbolje poslodavce, a to su djeca ;)“

 

Dominika Puljić, OČD Samuel, Zagreb
(vlasnica obrta od 2021. – treća dadilja u Hrvatskoj koja radi u domu roditelja)

Forum za članstvo

Ulogirajte se putem e-mail adrese i svoje lozinke. Kako bi dobili odobrenje za sudjelovanje u Forumu HUD-a javite nam se na: hrvatska.udruga.dadilja@gmail.com

Suveniri

Magnet

Šalica

Torba

Scroll to Top