Brinemo da vaša
djeca budu sretna

i kada niste s njima

Kutak za roditelje /

Dragi roditelji, ovdje na jednom mjestu možete saznati sve što vas zanima o zapošljavanju dadilja, njihovu radu, razlikama i cijenama. Imate li konkretna pitanja kontaktirajte nas na: info@hrvatskaudrugadadilja.hr

Skrb o djeci dok roditelji rade u Hrvatskoj se odvija kroz institucijske i izvaninstitucijske vidove. Roditelji biraju oblik skrbi koji njima i njihovu djetetu najviše odgovara, tj.prema svojim potrebama, mogućnostima i uvjerenjima.

Pod institucijskom skrbi smatramo jaslice ili vrtiće koji su ovisno o tome tko ih je osnovao državni, gradski, privatni ili vjerski.

Izvaninstitucijska skrb o djeci odvija se u stambenom prostoru osobe koja skrbi o manjoj grupi djece (obiteljsko čuvanje djece) ili u stambenom prostoru roditelja (privatno čuvanje djece). Radi se o dvije djelatnosti i dva zanimanja.

Roditelji se odlučuju za dadilje kada im djeca ne dobiju smještaj u jaslicama ili vrtiću, kada im je dijete boležljivo ili s poteškoćama u razvoju, rade u smjenama ili duge radne sate, često putuju, trebaju brigu o djetetu prije i nakon škole ili vrtića, povremeno za odlaske u kupovinu ili kazalište, te kada zbog poslovnih obaveza i načina života klasični vrtići ne zadovoljavaju njihove potrebe.

Prilikom biranja dadilje roditelji gledaju njezine karakterne osobine, dostupnost, znanje i iskustvo u odgoju djece i naravno pristupačnu cijenu usluge.

Prikaz karakteristika privatnog i obiteljskog čuvanja djece

DJELATNOST PRIVATNO ČUVANJE DJECE OBITELJSKO ČUVANJE DJECE
MJESTO OBAVLJANJA DJELATNOSTI Stambeni prostor roditelja djece Stambeni prostor dadilje
BROJ DJECE Obično 1-2 djece, isključivo djecu te obitelji Manja grupa djece
(od 6 do 12)
ZAPOŠLJAVANJE DADILJE Može s roditeljem sklopiti ugovor
o radu, ili ako je pedagoške struke
ili školovana dadilja može se
samozaposliti putem slobodnog
zanimanja
Samozapošljavanje (obrt)
DOLAZAK DJECE Dadilja dolazi k djetetu Roditelj dovodi dijete k dadilji
RADNO VRIJEME Obično rade 9 ili 10 sati dnevno ili
prema potrebi roditelja u bilo koje
doba dana i noći, te vikendom
Obično deset satno radno
vrijeme, ali često rade u dvije
smjene, a prema potrebi i
vikendom.
INDIVIDUALNE POTREBE
RODITELJA

- Putovanje s obitelji
- Ljetovanje i zimovanje s obitelji
- Skrb o djetetu/djeci uz prisutnost roditelja ili treće osobe (npr. bake)
- Skrb o bolesnom djetetu
- 24-satna skrb o djetetu
- Praćenje ili vožnja djeteta u vrtić/školu
- Praćenje djetata na slobodne aktivnosti
- Rad vikendom ili praznicima
- Odlazak s djetetom u kino,
kazalište, rođendaonice ili
igraonice

- Rad roditelja u
smjenama
- Rad roditelja vikendom
- Skrb o djetetu u hitnim
slučajevima (npr. putovanje roditelja,
bolest roditelja i sl.)
- Ne žele da im osoba
dolazi u njihov prostor
ULOGA DADILJE - Sljedi upute roditelja vezane uz skrb, prehranu i odgoj djece
- Obavlja poslove koji se tiču djeteta
- Dadilja može s djetetom provoditi odgojno-obrazovne aktivnosti, pomagati mu pri učenju i pisanju zadaća
- Provodi planirane aktivnosti s djecom
- Planira i organizira rad
- Brine o prehrani djece
- Skrbi i odgaja djecu
- Vodi poslovne knjige i ostalu administraciju
- Održava čistoću i higijenu prostora
DODATNE VJEŠTINE I
AKTIVNOSTI KOJE SE MOGU TRAŽITI OD DADILJE
- Znanje stranog jezika
- Sviranje instrumenta
- Rad s djetetom s poteškoćama u razvoju
- Vozačka dozvola
- Briga o kućnom ljubimcu
- Rad s djetetom s poteškoćama u
razvoju
- Vozačka dozvola
Obiteljsko čuvanje djece

Obiteljsko čuvanje djece (OČD) je skrb o manjoj grupi djece u stambenom prostoru osobe (dadilje) koja je završila osposobljavanje za dadilje, studij predškolskog odgoja ili neki srodni studij. Dadilja se samozapošljava i kontinuirano stručno usavršava , a njezin rad se nadzire. Može raditi sama, ali i zaposliti pomoćnu ili drugu dadilju. Radno vrijeme je fleksibilno.

Kako OČD izgleda u zemljama EU i svijeta?

U zemljama EU i svijeta obiteljsko čuvanje djece je oblik organizirane društvene skrbi za djecu. Glavno obilježje im je skrb o djeci u obiteljskom okruženju, tj. u domu dadiljine obitelji. Pokrovitelj programa OČD obično je jedno od nadležnih ministarstava, lokalna samouprava sufinancira program na način na koji se obično sufinancira privatne vrtiće. Dadilje, ako zadovolje uvjete, otvaraju obrt, a za provedbu cijelog programa, nadzor i koordinaciju su zadužene licencirane agencije ili sama lokalna samouprava koja zapošljava odgovarajući kadar u tu svrhu i koji izdaju dozvole dadiljama. U nekim zemljama lokalna samouprava sama zapošljava osobe koje se odluče baviti OČD i pruža im potrebnu potporu.

Što roditeljima donosi novi Zakon o dadiljama?

Pokretanjem izrade Zakona o dadiljama Ministarstvo socijalne politike i mladih je u Hrvatskoj napravilo prvi veliki korak ka legalizaciji ove djelatnosti (OČD), s obzirom da je Zakonom o predškolskom odgoju iz 1997. dadiljama uskraćena mogućnost za otvaranje obrta. Novim zakonom ulogu nadzora i izdavanja rješenja o ispunjenim uvjetima za obavljanje OČD u Hrvatskoj bi trebali preuzeti Obiteljski centri. Oni bi trebali voditi Imenik i Registar dadilja i na taj način bi se roditelji mogli informirati o dostupnim dadiljama na njihovu području. Roditelji bi s dadiljom sklopili ugovor o korištenju usluge.

Koliko košta usluga obiteljskog čuvanja djece?

Cijena skrbi o djetetu za 10-satni boravak u OČD u Hrvatskoj je obično do sada "na crno" bila oko 1000 kn, osobito u manjim mjestima. Međutim, onog trena kada će dadilje trebati otvoriti obrt, da bi opstale sa šestero djece, morati će naplaćivati ekonomsku cijenu usluge (između 2000 i 2500 kn). Za većinu roditelja ta cijena je previsoka i bez sufinanciranja od strane lokalne samouprave oni neće moći platiti punu cijenu OČD.

Važno je naglasiti da roditelji koji svoju djecu ne uspiju upisati u jaslice ili vrtić, ili koji ih u svom mjestu nemaju, ne bi trebali biti uskraćeni od strane lokalne samouprave za ista prava (sufinanciranje skrbi) ako izaberu izvaninstitucijski vid skrbi.
U interesu je roditelja da se i sami informiraju u svojoj lokalnoj zajednici o mogućnostima sufinanciranja ako žele da im dijete bude smješteno u OČD i na taj način pomognu lokalnim samoupravama da dobe sliku o potrebama za OČD na svom području. Smatramo da roditelj ima pravo birati koji oblik skrbi će koristiti za svoje dijete ovisno o svojim potrebama, a na to ima pravo i prema UN-ovoj Konvenciji za prava djeteta čija potpisnica je i Republika Hrvatska.

Plaćanje subvencija roditeljima za korištenje izvaninstitucijske skrbi za djecu je za lokalnu samoupravu puno jeftinije nego gradnja i održavanje vrtića.

Događanja oko zakona možete pratiti na stranicama HUD-a.

Što kažu roditelji koji koriste usluge obiteljskog čuvanja djece?

HUD je početkom 2012. provela anketu među roditeljima koji su koristili usluge obiteljskog čuvanja djece. Njihovi komentari su identični komentarima i razlozima zbog kojih roditelji širom svijeta koriste ovaj vid skrbi.

Ovdje su navedeni neki od njih:

"Drago mi je što nisam u veljači mogla upisati blizanke u vrtić, jer ovako je ispalo bolje... i za djecu i mene..jer koliko god puta na dan nazovem javi mi se ljubazna teta i prepričava mi što su radile, jele, ...i imam osijećaj da sam tamo s njima..."

".... djeca su bolje odgojena, više se s njima pojedinačno radi, nauče poštivati jedni druge,..." "..obiteljski odgoj s tradicionalnim vrijednostima... individualni pristup .. toplina obiteljskog doma..."

"...kvalitetni uvjeti, flrksibilanost dolaska i odlaska, mogućnost popodnevnog boravka kao i vikendom,.."

"... toliko topline,pažnje, predanosti i brige nisam zamjetila u državnom vrtiću..."

"...djeca su manje bolesna ... radi u dvije smjene, pa i subotom ..."

"...samohrana sam majka ... nisam imala gdje ostaviti dijete na čuvanje ... upoznata sam s aktivnostima koje dijete radi, prehranom, količinom hrane koju pojede, male su grupe..."

"..od drugih roditelja sam obaviještena da ako dam dijete na obiteljsko čuvanje mogu biti mirna i sigurna da je dijete čisto, suho, nahranjeno i da mu je pružena maksimalna ljubav i pažnja u vrijeme moje odsutnosti... u što sam se i uvijerila.... tu je i zbog načina odgoja ...uglavnom jako sam zadovoljna."

"Naše dijete je imalo 9 mjeseci kada je primljeno u obiteljsko čuvanje djece i ostalo je sve do 3 godine života. Tada je krenulo u državni vrtić. Ali nakon kratkog perioda ponovo je krenuo u obiteljsko čuvanje zbog bolesti".

Privatno čuvanje djece

Kako zaposliti "privatnu dadilju"?

U udruzi "privatnim dadiljama" nazivamo osobe koje skrbe o djeci u domu obitelji kod koje su zaposlene. Prema sadašnjim zakonima u Hrvatskoj roditelj može legalno zaposliti dadilju kao fizička osoba drugu fizičku osobu, sklopivši s njom ugovor o radu i u tom slučaju je dužan dadilji plaćati mirovinsko i zdrastveno osiguranje. No, malo roditelja se na to odlučuje iz razloga što im je plaćanje doprinosa za dadilju preskupo.

Trebala bi postojati mogućnost da se dadilje koje su pedagoški obrazovane, ili su završile osposobljavanje za dadilje samozaposle kroz slobodno zanimanje, tj. da se upišu u registar obveznika poreza na dohodak za slobodna zanimanja koja spadaju pod odgojnu djelatnost. U tom slučaju one bi si same uplaćivale obavezna davanja. Roditelj bi tada trebao isplaćivati dadilji bruto iznos za njezin rad, što je većini roditelja preskupo. Bez sufinanciranja lokalne samouprave i ovog vida skrbi prema dohodovnom cenzusu roditelja teško da će se dadilje moći legalno zaposliti.

Dadilja može živjeti u domu obitelji kod koje je zaposlena i tada je nazivamo "guvernanta". U Hrvatskoj obično žive izvan kuće roditelja i rade puno radno vrijeme (nerijetko i 10 sati dnevno) ili na pola radnog vremena. Privatne dadilje nisu obavezne školovati se, a bira ih sam roditelj ili koristi usluge agencija za posredovanje u zapošljavanju. U razvijenim zemljama obično su takve agencije licencirane.

Koliko košta usluga privatnog čuvanja djece?

Cijena privatne dadilje za 8-satno čuvanje, 5 dana u tjednu, za jedno dijete u manjim mjestima se kreće od 2000 kn do 2500 kn. U Zagrebu i nekim većim gradovima prosjećna cijena je oko 3000 kn. Međutim, ovisno o broju sati, broju djece, stručnoj spremi dadilje i zahtjevima roditelja cijena može biti veća. Ovdje govorimo o neto plaći i jasno je da bi plaćanje doprinosa znatno povećalo cijenu skrbi. U Europi i svijetu je uobičajeno da lokalna samouprava subvencijama pomaže roditeljima koji se odluče za taj oblik skrbi, obično prema dohodovnom cenzusu.

BABYSITTER-ice

"Babysitter-icama" nazivamo osobe koje povremeno skrbe o djeci roditelja koji ih zapošljava i obično rade u stambenom prostoru tog roditelja. Roditelj ih plaća po satu i ukupno radno vrijeme iznosi manje od 20 sati tjedno. Cijena sata se kreće od 25 do 50 kn ovisno o dobi i broju djece, području u kojem roditelji stanuju, te broju sati i zahtjevima roditelja. "Babysitter-ice" su obično studentice koje taj posao mogu raditi i preko studentskog ugovora. U Hrvatskoj tim poslom se bave i ostale nezaposlene osobe i žene u mirovini. Babysitter-ica može biti i vaša rođakinja, dobra susjeda ili prijateljica kojoj plaćate naknadu za povremenu brigu o djetetu.

Hrvatska udruga dadiljaHrvatska udruga dadilja