Brinemo da vaša
djeca budu sretna

i kada niste s njima

Kutak za dadilje /

Drage dadilje, Ako imate konkretna pitanja možete nas kontaktirati na: info@hrvatskaudrugadadilja.hr.

Na ovim stranicama možete pratiti sva događanja oko zakona, stručnog usavršavanja, seminara, predavanja i grupa potpore. Pišite nam koje teme vas zanimaju.

Želite li se učlaniti možete nas kontaktirati i na e-mail adresu: hrvatska.udruga.dadilja@gmail.com ili ispunite pristupnicu koja se nalazi na našoj internet stranici i pošaljite je na adresu udruge: Hrvatska udruga dadilja, Opatijski trg 10, 10 000 Zagreb.

Članice primaju Bilten s najnovijim vjestima i temama od interesa za dadilje.

U Hrvatskoj udruzi dadilja zalažemo se za profesionalizaciju zanimanja i ostvarivanje svih prava koja proizlaze iz rada. Potpora smo svim dadiljama, ali i savjetodavno tijelo za problematiku dadilja.

Naš moto je: HUD – UDRUGA ZA DADILJE KOJE ŽELE ZNATI VIŠE I RADITI BOLJE.

HUD okuplja dadilje kroz dvije sekcije – za privatno i obiteljsko čuvanje djece, te ima podružnice širom Hrvatske.

Posao kojim se bave ne razlikuje se samo prema mjestu u kojem se obavlja već i prema različitim potrebama roditelja. Oba vida izvaninstitucijse skrbi odlikuju se fleksibilnošću usluge.

DJELATNOST PRIVATNO ČUVANJE DJECE OBITELJSKO ČUVANJE DJECE
MJESTO OBAVLJANJA DJELATNOSTI Stambeni prostor roditelja djece Stambeni prostor dadilje
BROJ DJECE Obično 1-2 djece, isključivo djecu te obitelji Manja grupa djece
(od 6 do 12)
ZAPOŠLJAVANJE DADILJE Može s roditeljem sklopiti ugovor
o radu, ili ako je pedagoške struke
ili školovana dadilja može se
samozaposliti putem slobodnog
zanimanja
Samozapošljavanje (obrt)
DOLAZAK DJECE Dadilja dolazi k djetetu Roditelj dovodi dijete k dadilji
RADNO VRIJEME Obično rade 9 ili 10 sati dnevno ili
prema potrebi roditelja u bilo koje
doba dana i noći, te vikendom
Obično deset satno radno
vrijeme, ali često rade u dvije
smjene, a prema potrebi i
vikendom.
INDIVIDUALNE POTREBE
RODITELJA

- Putovanje s obitelji
- Ljetovanje i zimovanje s obitelji
- Skrb o djetetu/djeci uz prisutnost roditelja ili treće osobe (npr. bake)
- Skrb o bolesnom djetetu
- 24-satna skrb o djetetu
- Praćenje ili vožnja djeteta u vrtić/školu
- Praćenje djetata na slobodne aktivnosti
- Rad vikendom ili praznicima
- Odlazak s djetetom u kino,
kazalište, rođendaonice ili
igraonice

- Rad roditelja u
smjenama
- Rad roditelja vikendom
- Skrb o djetetu u hitnim
slučajevima (npr. putovanje roditelja,
bolest roditelja i sl.)
- Ne žele da im osoba
dolazi u njihov prostor
ULOGA DADILJE - Sljedi upute roditelja vezane uz skrb, prehranu i odgoj djece
- Obavlja poslove koji se tiču djeteta
- Dadilja može s djetetom provoditi odgojno-obrazovne aktivnosti, pomagati mu pri učenju i pisanju zadaća
- Provodi planirane aktivnosti s djecom
- Planira i organizira rad
- Brine o prehrani djece
- Skrbi i odgaja djecu
- Vodi poslovne knjige i ostalu administraciju
- Održava čistoću i higijenu prostora
DODATNE VJEŠTINE I
AKTIVNOSTI KOJE SE MOGU TRAŽITI OD DADILJE
- Znanje stranog jezika
- Sviranje instrumenta
- Rad s djetetom s poteškoćama u razvoju
- Vozačka dozvola
- Briga o kućnom ljubimcu
- Rad s djetetom s poteškoćama u
razvoju
- Vozačka dozvola
Obiteljsko čuvanje djece

Obiteljsko čuvanje djece (OČD) je skrb o manjoj grupi djece u stambenom prostoru osobe (dadilje) koja je završila osposobljavanje za dadilje, studij predškolskog odgoja ili neki srodni studij. Dadilja se samozapošljava i kontinuirano stručno usavršava, a njezin rad se nadzire. Može raditi sama, ali i zaposliti pomoćnu ili drugu dadilju. Radno vrijeme je fleksibilno.

ŠTO BI ZAKON O DADILJAMA TREBAO ZNAČITI ZA DADILJE KOJE ŽELE OTVORITI OBRT ZA OBITELJSKOG ČUVANJA DJECE?

Komentar na Nacrt prijedloga Zakona o dadiljama – Vesna Rašić, predsjednica HUD-a Komentar je objavljen u "Jutarnjem listu", 2. listopada 2012.

Dadilje u Hrvatskoj mogu skrbiti o djeci roditelja u njihovu domu i tada govorimo o "privatnom čuvanju djece" ili u svom domu skrbeći o manjoj grupi djece kroz tzv. "obiteljsko čuvanje djece". Ovdje ističem da se prema Međunarodnoj klasifikaciji djelatnosti i Međunarodnoj klasifikaciji zanimanja, s kojima bi se naše Nacionalne klasifikacije trebale uskladiti do kraja 2013., radi o dvije djelatnosti i dva zanimanja.

Nacrt prijedloga zakona odnosi se uglavnom na skrb o djeci u prostoru dadilje i predstavlja prvi veliki korak ka organiziranom vidu skrbi te uspostavi minimalnih uvjeta za ovu djelatnost. Naše društvo čeka još puno posla s obzirom da po pitanju zakonske regulative kasnimo za razvijenim zemljama Europe i svijeta više od 40 godina. Nacrt nije idealan, ali je sigurno polazna točka za daljnji razvoj i legalno zapošljavanje dadilja s obzirom da su dadilje u Hrvatskoj koje skrbe o djeci u svom domu do sada mogle raditi samo kao dio "sive ekonomije" pošto im je Zakonom o predškolskom odgoju 1997. uskraćena mogućnost otvaranja obrta.

Nacrtom zakona dadiljama se omogućava da skrbe o najviše šestero djece istovremeno u dobi do 14 godina starosti, što uključuje skrb o djeci prije i poslje nastave. Ako dadilje imaju svoju djecu ili skrbe o djetetu mlađem od godinu dana broj djece se smanjuje prema ključu navedenom u Nacrtu, a ako zapošljavaju pomoćnu ili drugu dadilju broj djece se povećava uz uvijet da su zadovoljeni prostorni i ostali propisani uvjeti. Posebnim Pravilnikom biti će određeni prostorni uvjeti, pa će tako dadilje trebati osigurati potrebnu kvadraturu prostorije namjenjenu dnevnom boravku djece, a od posebne važnosti će biti uvjeti koji će se odnositi na zdravlje i sigurnost djece. Dadilje će moći poslovati putem obrta ili trgovačkih društava, mada je u svijetu je uobičajeno da se djelatnost obavlja putem obrta.

Rad dadilja biti će podložan inspekciji, te stručnom nadzoru koji će provoditi zadužene osobe u Obiteljskim centrima. Oni će biti zaduženi i za vođenje Imenika i Registra dadilja te će izdavati Rješenja dadiljama za obavljanje djelatnosti. Osobe koje se žele baviti ovom djelatnošću trebaju proći osposobljavanje za dadilje, osim ako nisu završile studij predškolskog odgoja, te se stručno usavršavati.

Da bi budući zakon o dadiljama zaživio potrebno je ispuniti i neke druge preduvjete koji nisu predmet ovog zakona. Kao prvo treba odrediti šifru i naziv djelatnosti bez kojih dadilje neće moći otvoriti obrt.

Drugo, uspijeh provedbe ovog zakona uveliko će ovisiti o razumjevanju lokalne samouprave za potrebe svojih građana, tj. roditelja, koji imaju pravo birati servis koji najviše odgovara njihovim potrebama. Nacrtom je data mogućnost lokalnim samoupravama da sufinanciraju djelatnost dadilje. Očekujemo da to urade na način na koji se sufinancira skrb o djeci u privatnim vrtićima. Dio lokalnih samouprava već sada je spreman na sufinanciranje zahvaljujući činjenici da na tim područjima dadilje obavljaju djelatnost već deset ili više godina i prepoznate su kao kvalitetan servis za djecu. Bez potpore lokalne samouprave roditeljima, tj. djelatnosti, malo je vjerojatno da će taj vid skrbi zaživjeti jer većina roditelja nije u stanju plaćati punu ekonomsku cijenu, a bez takve naplate dadiljin obrt je neodrživ. Ujedno je obiteljsko čuvanje djece za lokalnu samoupravu jeftinije za pokretanje i održavanje od klasičnih vrtića.

Treće, u ovom trenu u Hrvatskoj ima veliki broj obitelji koje koriste usluge dadilja kroz "obiteljsko čuvanje". Neke od tih dadilja možda neće zadovoljavati sve zakonom propisane uvjete ili neće htijeti otvoriti obrt. Stupanjem budućeg zakona na snagu ti roditelji i dadilje će se naći u teškoj situaciji i smatram da dadiljama koje se žele nastaviti baviti ovom djelatnošću treba to omogućiti i dati im prijelazni period od godinu ili dvije da se doškoluju za djelatnost, kao što je to u istoj situaciji učinjeno u Francuskoj. S druge strane, ako je potrebno, treba omogućiti roditeljima da nađu alternativnu skrb za svoju djecu.

Uvođenje zakonske regulative u "obiteljsko čuvanje djece" i relativno nizak stupanj znanja u Hrvatskoj o ovom vidu skrbi za djecu zahtjevati će učenje i razumjevanje o ovom vidu skrbi od strane svih, od dadilja, roditelja, inspektora, lokalne samouprave do osoblja koje će vršiti stručni nadzor i predavača na tečajevima te društva u cjelini.

Još jednom naglašavam da je ovaj Nacrt prvi veliki korak koji bi trebao ići u smjeru profesionalizacije zanimanja dadilje u svom domu i uspostave kvalitetnog servisa koji će zadovoljavati potrebe roditelja i biti u interesu djece.

KAKVA ĆE BITI SITUACIJA ZA DADILJE KADA ZAKON STUPI NA SNAGU?

Najave ministrice socijalne politike i mladih da bi zakon trebao stupiti na snagu početkom 2013. otvoriti će niz pitanja koja će trebati rješavati u hodu.

Situacija će biti različita za osobe:

- koje već godinama skrbe o djeci u svom domu i imaju gotovo sve uvjete

- koje su završile osposobljavanje, nemaju iskustva u radu s djecom i trebaju ispuniti prostorne i ostale uvjete

- koje se godinama bave ovim vidom skrbi, ali ne zadovoljavaju neke uvjete i/ili se ne žele osposobljavati

- koje tek razmišljaju o osposobljavanju sa i bez iskustva u radu s djecom

- koje su odgajateljice s iskustvom

- koje su odgajateljice bez radnog iskustva

- koje su neke druge pedagoške struke sa ili bez iskustva.

Privatno čuvanje djece

Kako se zaposliti kao „privatna dadilja“?

Privatno čuvanje djece se odvija u stambenom prostoru roditelja kod kojeg je dadilja zaposlena. Voljeli bi da se sufinanciranje roditelja od strane lokalne samouprave proširi i na roditelje koji koriste "privatno čuvanje djece", osobito kada su u pitanju roditelji čija djeca imaju zdrastvene i druge poteškoće. Prema sadašnjim zakonima u Hrvatskoj roditelj može legalno zaposliti dadilju kao fizička osoba drugu fizičku osobu, sklopivši s njom ugovor o radu i u tom slučaju je dužan dadilji plaćati mirovinsko i zdrastveno osiguranje.

Trebala bi postojati mogućnost da se dadilje koje su pedagoški obrazovane, ili su završile osposobljavanje za dadilje, samozaposle kroz slobodno zanimanje tj. da se upišu u registar obveznika poreza na dohodak za slobodna zanimanja koja spadaju pod odgojnu djelatnost. U tom slučaju one bi si same uplaćivale obavezna davanja. Nadamo se da će to biti moguće s obzirom da bi novi zakon trebao omogućiti Obiteljskim centrima vođenje Imenika dadilja. Kako bilo, u oba slučaja plaćanje bruto iznosa za dadiljinu plaću većini je roditelja preskupo.

Bez sufinanciranja lokalne samouprave ovog vida skrbi prema dohodovnom cenzusu roditelja teško da će se dadilje moći legalno zaposliti. Ta bi mjera lokalne samouprave smanjila "rad na crno" i u toj djelatnosti, osobito ako bi roditelji imali mogućnost zaposliti registriranu profesionalnu dadilju. Smatramo da roditelj ne treba biti diskriminiran u odnosu na one roditelje čija djeca su dobila mjesto u vrtiću te da roditelj ima pravo birati koji oblik skrbi će koristiti za svoje dijete ovisno o svojim potrebama, a na to ima pravo i prema UN-ovoj Konvenciji za prava djeteta čija potpisnica je i Republika Hrvatska.

Koliko košta privatno čuvanje djece?

Cijena privatne dadilje za 8-satno čuvanje, 5 dana u tjednu, za jedno dijete u manjim mjestima se kreće od 2000 kn do 2500 kn. U Zagrebu i nekim većim gradovima prosjećna cijena je oko 3000 kn. Međutim, ovisno o broju sati, broju djece, stručnoj spremi dadilje i zahtjevima roditelja cijena može biti veća. Ovdje govorimo o neto plaći i jasno je da bi plaćanje doprinosa, tj. bruto iznosa plaće, povećalo cijenu skrbi.

Babysitting

Povremeno čuvanje djece, tzv. "babysitting" , obično podlježe sličnim pravilima kojima i "privatno čuvanje", ali se radi o drugačijoj satnici. Skrb o djeci koja je manja od 20 sati tjedno spada u posao "babysitter-ica". Cijena sata se kreće od 25 do 50 kn ovisno o dobi i broju djece, području u kojem roditelji stanuju, te broju sati i zahtjevima roditelja. Time se obično bave umirovljenice i studentice, koje se mogu zapošljavati putem studentskog ugovora.

Hrvatska udruga dadiljaHrvatska udruga dadilja