Brinemo da vaša
djeca budu sretna

i kada niste s njima

Novosti /

Očitovanje HUD-a o Prijedlogu zakona o dadiljama za saborske zastupnike i javnost

                                       

        Hrvatska udruga dadilja je neposredno pred 1. čitanje u Saboru upoznala sve mjerodavne saborske odbore i klubove zastupnika s problematikom dadilja i pozitivnom praksom u području obiteljskog čuvanja djece kao i mogućim praktičnim rješenjima. Objasnili smo zašto zapošljavanje dadilja putem trgovačkih društava i zadruga nije pogodno za ovu djelatnost kao i iznajmljivanje poslovnog prostora. Na dan prvog čitanja Prijedloga zakona svaki saborski zastupnik je dobio ova pravila naše struke koja proizlaze iz dobre prakse u zemljama EU i svijeta gdje je obiteljsko čuvanje djece zakonski regulirano više od 40 godina.

 

                                       HRVATSKA  UDRUGA  DADILJA
                                                           ZAGREB

OČITOVANJE HUD-a O PRIJEDLOGU ZAKONA O DADILJAMA ZA JAVNOST

   Donošenje Zakona o dadiljama je pozitivan pomak ka legalizaciji rada dadilja. Međutim,  Prijedlog Zakona o dadiljama je u nekim odredbama u suprotnosti s osnovnim pravilima struke.
    Osobito se to odnosi na načine zapošljavanja dadilja i krivo shvaćanje onog po čemu se ove djelatnosti  razlikuju od skrbi o djeci u centrima – a to je da se odvijaju isključivo u stambenom prostoru, bilo roditelja ili dadilje. Ta činjenica za sobom povlači i sve ostalo napisano u Prijedlogu zakona.


                                       OSNOVNA PRAVILA STRUKE*:

A)    SKRB O DJECI U STAMBENOM PROSTORU DADILJE (RODITELJA) JEDAN JE OD VIDOVA DRUŠTVENE SKRBI O DJECI, opredjeljenje je društva i obaveza prema roditeljima i djeci.

B)    RADI SE O DVA ZANIMANJA I DVIJE DJELATNOSTI prema Međunarodnoj klasifikaciji zanimnja i djelatnosti kao i našim Nacionalnim. Međutim, Prijedlog zakona ih tretira kao jedno zanimanje i jednu djelatnost.

C)    „DJELATNOST DADILJA“ PODRAZUMJEVA SKRB O DJECI SAMO U STAMBENOM PROSTORU, bilo roditelja ili dadilje. Prijedlog zakona dozvoljava da trgovačka društva i zadruge zapošljavaju dadilje u iznajmljenim poslovnim prostorima što nema veze s djelatnostima kojima se bave dadilje i ide na štetu djece, roditelja i dadilja.

D)    ZAPOŠLJAVANJE DADILJA KOJE U SVOM DOMU SKRBE O DJECI ODVIJA SE ISKLJUČIVO KROZ SAMOZAPOŠLJAVANJE, a ne putem trgovačkih društava i zadruga. Zapošljavanje putem trgovačkih društava i zadruga navedeno u Prijedlogu zakona dovodi do nakaradnog poimanja ove djelatnosti. Prijedlog zakona je u tom dijelu nedorečen i nisu jasna sva prava i dužnosti ovih pravnih subjekata, kao niti cjelokupan odnos između njih, obiteljskih centara, roditelja i dadilja. (I prema sadašnjim zakonima trgovačka društva i zadruge mogu u iznajmljenim poslovnim prostorima otvoriti privatne jaslice ili vrtiće.)

E)    ZAPOŠLJAVANJE DADILJA U DOMU RODITELJA OVIJA SE PUTEM UGOVORA O RADU ILI KROZ SLOBODNO ZANIMANJE. Zapošljavanje putem trgovačkih društava i zadruga omogućava iskorištavanje dadilja kao jeftine radne snage, a ujedno bi dodatno poskupjelo uslugu za roditelje. De facto bi ovdje trgovačka društva/zadruge postupali kao posrednici u zapošljavanju – za što već imamo Zakon.

F)    PODUZETNIČKE SLOBODE SU OGRANIČENE ZBOG DOBROBITI DJECE. Prijedlog zakona predviđa da trgovačka društva i zadruge mogu biti registrirane za  djelatnosti dadilja bez da se od njih traži poznavanje potreba djece, roditelja i dadilja ili stručnost. Prijedlog zakona de facto dozvoljava jednom te istom trgovačkom društvu/zadruzi da istovremeno zapošljava dadilje na više različitih mjesta: u stambenom prostoru dadilje, u stambenom prostoru roditelja i u iznajmljenim poslovnim prostorima bez ograničenja u broju poslovnih prostora, što predstavlja presedan u svijetu!

Pored toga, Prijedlog zakona omogućuje trgovačkim društvima/zadrugama da npr. iznajme kuću s četiri -pet soba i u svaku stave 12 djece. Ovo ih stavlja u kategoriju dječjih centara, ali bez ikakvih standarda ili obaveza prema djeci, roditeljima i dadiljama ili stručnosti. Nasuprot tome, uobičajeno je da dadilja u svom domu skrbi za manju grupu djece (do 6) prema strogom ključu. Prijedlog zakona im omogućuje 12-tero djece uz još jednu dadilju, ali do tog broja se dolazi višegodišnjim dobrim i predanim radom dadilje, a ne preko noći. Roditelji ih biraju upravo zbog skrbi o malom broju djece, fleksibilnosti i promoviranju obiteljskog odgoja.

G)    PRAKSA JE DA LOKALNA / REGIONALNA SAMOUPRAVA SUFINANCIRA RODITELJE KOJI KORISTE USLUGE DADILJA. Prijedlog zakona predviđa samo „mogućnost“ sufinanciranja. Međutim, lokalna/regionalna samouprava je dužna zadovoljavati potrebe svojih građana i tretirati sve roditelje jednako bez obzira koji vid skrbi o djeci odabrali prema svojim potrebama. (UN Konvencija o pravima djeteta). O ovome ovisi provedba zakona i zapošljavanje dadilja, kao i opstanak ovih usluga za roditelje.

H)    LOKALNA UMREŽENOST je važna za kvalitetu servisa.

I)    POSTOJANJE TIJELA ZA KONTINUIRANI NADZOR, PODRŠKU I RAZVOJ SKRBI O DJECI U DOMU DADILJE je važno za kvalitetu servisa. Trbali bi biti na usluzi dadiljama, roditeljima i lokalnoj samoupravi te imati kontinuirani uvid u rad dadilja, kao i ostale uloge koje pridonose kvaliteti skrbi u domu dadilje. Uloga obiteljskih centara u ovom pogledu nije potpuno jasna, a Prijedlog zakona im daje samo „mogućnost“ nadzora i vođenje Registara, što otvara pitanje vršenja adekvatnog kontinuiranog nadzora i ostalih dužnosti.  

J)    OMOGUĆITI PRIJELAZNO RAZDOBLJE dadiljama i roditeljima. Nakon stupanja budućeg Zakona o dadiljama na snagu dadiljama i roditeljima će biti potrebno prijelazno razdoblje kako bi se mogli prilagoditi novonastaloj situaciji (oko dvije godine). U Hrvatskoj Zakon o dadiljama će u ući u područje koje se bez njega razvijalo desetljećima i prirodnim putem. U praksi rad dadilja kod nas identičan je radu dadilja u EU i svijetu.  



*Pravila struke su zasnovana na dobroj praksi zemalja EU i svijeta, njihovoj zakonskoj regulativi i istraživanjima. U svijetu su to isključivo djelatnosti koje se odvijaju u stambenom prostoru roditelja ili dadilje.


U Zagrebu, 18.01.2013.
                                                                                          Predsjednica HUD-a
                                                                                      Vesnica Rašić, BTeach

 

Hrvatska udruga dadiljaHrvatska udruga dadilja